Država neće moći da naplati najmanje 166,46 miliona eura poreskog duga od preduzeća u stečaju, neaktivnih kompanija i privrednih društava koja su izbrisana iz Centralnog registra privrednih subjekata.
Radi se samo o dijelu teško naplativog ili potpuno nenaplativog duga od preduzeća koja se nalaze na crnoj listi Poreske uprave, jer se nakon prodaje imovine preduzeća u stečaju u najvećem broju slučajeva jedva isplate potraživanja radnika, obično u minimalnim iznosima, dok država, čija se potraživanja svrstavaju u drugi isplatni red, kao i povjerioci iz trećeg isplatnog reda i manjinski akcionari, najčešće ostanu kratkih rukava zbog nedostatka novca.
Na listi 200 najvećih dužnika, po osnovu neplaćenog PDV-a, poreza na dobit, na nepokretnosti, koncesija i akciza, zaključno sa 1. oktobrom prošle godine, kada je poslednji put i objavljena crna lista, nalazi se svega 78 aktivnih preduzeća čiji je dug 53,49 miliona eura, dok je dug 47 preduzeća u stečaju 76,56 miliona eura, neaktivna preduzeća, njih 42 duguju 18,9 miliona eura, dok su 33 privredna društva koja su izbrisana iz Centralnog registra privrednih subjekata državi za poreze ostala dužna 12 miliona eura.
Slična situacija je i sa dužnicima za poreze i doprinose iz i na lična primanja. Na listi PU nalazi se 100 kompanija, od kojih 46 aktivnih duguju 53,9 miliona, preduzeća u stečaju, kojih je 43 duguju 54,5 miliona, a dug 11 preduzeća koja su izbrisana iz CRPS je 4,45 miliona eura.
Na listi PU nalazi se zanemarljiv broj preduzeća koja su u stečaju ili su ugašena, od kojih država neće moći da naplati poreski dug. Samo u prošloj godini, stečaj je uveden u 520 preduzeća, dok je za period od 2011. zaključno sa prošlom godinom u stečaj otišlo 2.363 preduzeća.
Iako poreski dug konstantno raste od 2010. godine, a na kraju 2014. dostigao je rekordnih 720,1 milion eura, kako je konstatovala Državna revizorska institucija, u izvještaju o efikasnosti Poreske uprave u naplati poreskog duga, ta institucija je od 2013. do prošle godine zatražila uvođenje stečaja u svega šest preduzeća, od čega je jedan zahtjev povučen, dok je na zahtjev Ministarstva finansija uveden stečaj u Kombinat aluminijuma.
Ukupan dug zbog koga je PU uvela stečaj u pet preduzeća iznosio je zanemarljivih 9,6 miliona eura, u odnosu na ukupan poreski dug, a stečaj je uveden u Albonu, Pobjedu, Montevar Metalac, FEP Piva i Jadransko brodogradilište.
Advokat MANS-a Veselin Radulović smatra da je ključno pitanje vezano za nenaplativi poreski dug to šta je PU trebalo da uradi a nije i šta su razlozi za nepreduzimanje zakonskih obaveza u tom dijelu.
– Po mom mišljenju, glavni krivac za takvo stanje i iznos nenaplativog duga je upravo Poreska uprava, jer postoje situacije da se određeni subjekti ne tretiraju jednako, a to se odnosi na preduzeća, preduzetnike i sva lica koja posluju u Crnoj Gori. Nekome je omogućeno da ne plaća poreze mjesecima i godinama i da PU ne preduzima ništa, nakon toga dolazi do situacije da niz tih preduzeća odlazi u stečaj, a da država ne može da naplati svoja potraživanja. Ključno pitanje je zašto poreski inspektori nijesu radili svoj posao. Svima je dobro poznato da bi određeni subjekti, ukoliko ne bi izvršavali svoje poreske obaveze, odmah bili na udaru PU, ali je pitanje zašto se ta institucija ne odnosi prema svima na taj način, već dozvoljava da se stvaraju milionske obaveze koje kasnije ne može da naplati. Sasvim lagodno se u javnosti saopštavaju ti podaci, bez ikakvog pokušaja da se utvrdi konkretna individualna odgovornost lica koja su rukovodila ili rukovode Poreskom upravom – rekao je on.
Radulović je naglasio da dug ne bi mogao da dostigne ni približan iznos da ta institucija radi svoj posao kako treba.
– Ovako imamo situaciju da milioni ostaju nenaplaćeni, da država biva oštećena, a sve to prolazi bez ikakve lične odgovornosti – rekao je on.
Po riječima Radulovića, PU treba da se stara o naplati svih vrsta poreza, koji poreski obveznici treba da plaćaju mjesečno.
– Ako neki subjekat ne izvršava tu obavezu već nekoliko mjeseci, PU mora da preduzima radnje radi naplate svojih rješenja, a što sve može i mora da se uradi ako preduzeće posluje, znatno prije nego što ono zapadne u probleme koji dovode do stečaja. Samo pokretanje stečajnog postupka, pa čak i kad to uradi PU, ne donosi krajnji rezultat, jer se potraživanje svrstava u drugi isplatni red iz kojeg veoma teško može doći u situaciju da naplati svoje potraživanje – rekao je on.J.V.
Pojedini izvan očiju javnosti
Radulović je rekao da podatak da se na listi PU od 200 najvećih dužnika nalazi svega 78 aktivnih vrlo moguće može da znači da se kroz te objavljene podatke pokušava prikriti, odnosno omogućiti nekim licima i preduzećima da i dalje ostanu van očiju javnosti i da i dalje izbjegavaju plaćanje poreza.
Otpis bi značio krah
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da Vlada i PU očito nemaju namjeru, ni mogućnost da otpišu određeni iznos poreskog duga.
– Ako je nešto nenaplativo treba ga otpisati ili barem izdvojiti na neku posebnu listu, kako se taj dug ne bi miješao sa dijelom duga koji je moguće naplatiti, ali bojim se da na tom spisku nenaplativog duga postoje prijatelji i rodbina raznih političkih grupacija koji bi u slučaju otpisa poreskog duga ponovo bili etiketirani, što očito nije u interesu. Transparentnost oko poreskog duga i njegove naplate bila bi potpuno otkrivena kad bi se konačno izdvojio nenaplativi dug, ali je činjenica da niko nema mogućnosti, da ne kažem ni političke petlje da to uradi, jer bi to bio krah, a sama činjenica da se otpisuje poreski dug u zapadnim ekomijama nikad nije bila prisutna, jer je porez svetinja – rekao je Lekić.